Vesti »

RSS
02
Feb
AMD je početkom ove nedelje predstavio grafičku karticu ...
02
Feb
Globalna prodaja potrošačke elektronike će rasti ...
01
Feb
Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) ...
 

Interfejs Preporučuje »

 

GoodRAM flesh, RAM i SD memorija

Brend koji vam danas predstavljamo je 2004. godine plasiran na ...

 

Interfejs i Direct Link preporuke za novogodišnje poklone

U vreme praznične euforije jedna misao preuzima primat nad svakom drugom - ...

 

ASUS NX90 prenosni računar

Zvučnici zauzimaju prostor s obe strane ekrana i sastavljeni su od ...

 

Arhiva vesti

AMD predstavio grafičku karticu Radeon HD 7950
AMD je početkom ove nedelje predstavio grafičku karticu Radeon HD 7950, namenjenu stonim računarima. Radi se o drugom AMD-ovom rešenju zasnovanom na 28-nanometarskom tehnološkom procesu proizvodnje koji je prvo bio predstavljen na modelu Radeon HD 7970.

Performanse nove grafičke kartice su takve da dostiže brzinu od 2,8 teraflopsa (biliona operacija u pokretnom zarezu u sekundi). Ta brzina se može i duplirati uparivanjem pomoću tehnologije CrossFire.

Predstavnici AMD-a saopštili su da će se ove grafičke kartice prodavati po početnoj ceni od 450 USD.

Model Radeon HD 7950 je opremljen AMD-ovom arhitekturom grafičkog jezgra naredne generacije i najnovijim AMD-ovim tehnologijama PowerTune i ZeroCore Power. Ovaj model dodatno proširuje novu gamu proizvoda predstavljenu u decembru prošle godine sa Radeonom HD 7970.

Grafičku karticu Radeon HD 7950 već nude proizvođači kao što su Sapphire, TUL, HIS, XFX, Asus, Gigabyte i MSI.

Deloitte: Uprkos krizi, prodaja potrošačke elektronike će i dalje rasti
Globalna prodaja potrošačke elektronike će rasti uprkos slabim privrednim predviđanjima za 2012 godinu. Ovo će biti i godina kada će pametni telefoni do 100 američkih dolara dostići brojku od 500 miliona prodatih primeraka, a NFC (Near Field Communication) tehnologija nastaviće da raste, i očekuje se da će dostići brojku od 200 miliona korisnika do kraja godine, ističe najnovije Deloitteovo istraživanje Trendovi u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija u 2012.

Tehnologija postaje sve veći faktor u životu današnjeg potrošača, iako su potrošački budžeti limitirani. Deloitte predviđa da će globalna kupovina potrošačke elektronike da raste, uprkos slabim ekonomskim najavama za 2012 godinu. Modernu tehnologiju potrošači percipiraju kao vrlo dobar odnos vrednosti i cene. „Prema analizi isplativosti koja uzima u obzir cenu uređaja i očekivano vreme korišćenja, tablet računari predstavljaju trošak od 0,70 američkih dolara po satu, dok su drugi uređaji nešto jeftiniji. Ako posedovanje automobila, putovanja,odlasci na koncerte ili sportske događaje, koji imaju vrednost po satu iznad 10 dolara, uporedimo sa drugim troškovima, onda je vidljiv razlog takve percepcije" komentariše Dejan Ljuština, direktor u Sektoru za poslovni konsalting u Deloitteu.

Kao i prethodnih godina, tablet uređaji nastavljaju svoju snažnu penetraciju, kako na globalnom tržištu tako i u našem regionu. Deloitteovi analitičari predviđaju da će u 2012. godini skoro 5 odsto ukupno prodanih tablet računara kupiti privatni korisnici koji već poseduju tablet računar. To je najbrže rastući segment potražnje na tržištu.

Deloitte predviđa kako će u svetu do kraja 2012. godine biti 500 miliona pametnih telefona maloprodajne cene do 100 američkih dolara, što će činiti 20% ukupne prodaje telefona. Ovi telefoni podržavaće osnovne funkcije i imati smanjene podatkovne mogućnosti. Zbog pada cena njegovih komponenti, ti će uređaji moći brzo da napreduju jer će s vremenom moći da sadrže napredniju tehnologiju za istu cenu.

Ostatak detaljne analize možete pročitati ovde.
Više od 1000 registrovanih domena .срб
Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) saopštio je da je za samo četiri dana od početka registracije broj registrovanih .срб domena prešao 1000.

Hiljaditi domen .срб registrovan je 30. januara u 13,42 časova. Istovremeno, RNIDS je saopštio da se broj registrovanih domena .rs bliži 70.000.

Od 27. januara vlasnici internet lokacija u Srbiji i dijaspori mogu da registruju i ćirilički .срб domen. Prvih šest meseci pravo registracije .срб domena imaće samo vlasnici postojećih ili novoregistrovanih .rs domena, i to po povlašćenoj ceni. Posle tog perioda, ćiriličke domene moći će da registruje svako ko želi, bez obzira na to da li poseduje određeni .rs domen ili ne.

Ćirilički internet domen .срб je novi, drugi nacionalni domen Srbije, što znači da će ubuduće biti korišćen uporedo sa postojećim nacionalnim domenom .rs.

Nacionalni internet domen je oznaka teritorijalne pripadnosti i kao takav izuzetno je važan za definisanje internet identiteta svih koji žive i rade u Srbiji.

Detaljne informacije o regsitraciji domena .срб potražite ovde.
Probna verzija Office-a 15 stiže ovog leta
Microsoft je nedavno objavio "tehnički pregled" naredne verzije svog paketa kancelarijskih aplikacija Office 15 i najavio da se javna probna verzija paketa može očekivati na leto ove godine.

Raspored pojavljivanja verzija Officea 15 na neki način predstavlja ponavljanje rasporeda po kome su se pojavljivale varijante aktuelne verzije paketa, koja nosi naziv Office 10 (tehnički pregled Office-a 10 objavljen je u julu 2009).

Microsofti nije saopštio previše detalja o Office-u 15, niti o unapređenju aplikacija koje ga sačinjavaju - Worda, Excela, Outlooka i PowerPointa. Ipak, u zvaničnom veb dnevniku kompanije objavljeno je da se radi o najambicioznijem projektu koje je preduzelo Microsoftovo odeljenje za razvoj Officea.

U Microsoftovom saopštenju se navodi da će probna verzija Officea 15 biti dostupna tokom leta, bez preciziranja tačnog datuma njenog pojavljivanja.

Što se tiče ponavljanja rasporeda objavljivanja, treba podsetiti da je Microsoft u julu 2009. godine objavio tehnički pregled Officea 2010. Javna probna verzija paketa se pojavila sredinom novembra iste godine, dok je konačna verzija Officea objavljena u aprilu 2010. Office 2010 se pojavio u slobodnoj prodaji u junu 2010.

Ukoliko bi kompanija sledila taj raspored, probna verzija Officea 15 bi se pojavila krajem maja ili početkom juna ove godine, konačna verzija u oktobru ili novembru, dok bi prodaja paketa započela u decembru ove godine ili januaru 2013.

Zanimljivo je i pitanje imenovanja verzije Officea. Ako Microsoft ne promeni pravilo po kome su imenovane dve prethodne verzije, Office 2007 i 2009, nova verzija će nositi naziv Office 2013. Po tom pravilu, Office se pojavljuje jednu godinu pre godine koja stoji u njegovom imenu.

Naravno, moguće je da će se Microsoft odlučiti da ubrza taj plan, i objavi Office 15 zajedno sa Windowsom 8 (što bi moglo da se desi u oktobru ove godine), kao što je to učinjeno u novembru 2006, kada su se zajedno pojavili Windows Vista i Office 2007.

Za one koji vole brojeve evo još malo podataka. Office 2010 za Windows i Office 2011 za Macintosh, imaju identičnu internu oznaku - Office 14, budući da je Microsoft nakon Officea 12 (zvanično Office 2007) propustio da narednu verziju imenuje "nesrećnim" brojem 13, i prešao na Office 14.

Microsoft još uvek nije objavio hardverske i softverske zahteve koje treba da ispune računari na kojima će biti instalirana naredna verzija Officea, ali je verovatno da Office 15 neće raditi na računarima sa Windowsom XP, budući da ta verzija operativnog sistema u aprilu 2014. odlazi u "penziju".
Počela registracija ćiriličkih domena
Odlukom Upravnog odmora Regsitra nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) donetom 13. decembra 2011, u petak 27. januara je započela registracija domena .срб. To je novi, drugi nacionalni domen Republike Srbije. Deo je porodice internacionalizovanih imena domena (Internationalized Domain Name, IDN), odnosno domena čija imena nisu napisana engleskim alfabetom.

Na konferenciji za medije organizovanoj tim povodom u Domu internet domena Srbije u Beogradu, Jasna Matić, državna sekretarka za digitalnu agendu, rekla je da je ćirilica važan element našeg identiteta i da je važno očuvati je i na internetu. Prve institucije koje su istog dana registrovale svoje ćiriličke domene su Predsednik republike (председник.срб), Vlada Repubilike Srbije (влада.срб), Uprava za digitalnu agendu (дигиталнаагенда.упр.срб), Grad Beograd (београд.срб) i Radiotelevizija Srbije (ртс.срб).

Mirjana Tasić, savetnik za strategiju i razvoj RNIDS-a, objasnila je ceo proces koji je sproveden u prethodne dve godine kako bi se dobio domen .срб i istakla bitne odluke i datume iz tog perioda, a potom navela i koji su tehički i organizacioni uslovi morali biti zadovoljeni pre nego što je naš novi nacionalni domen postao vidljiv na internetu.

Lingvista Vlado Đukanović istakao je da će ćirilica vratiti sva slova naše azbuke na onaj deo interneta koji nastaje u Srbiji, „jer ljudima ne bi trebalo da bude dovoljno 21 slovo internacionalne latinice da bi pisali srpski".

Što se registracije tiče ona će se odvijati u dve faze. Prva će trajati šest meseci i u njoj pravo registracije (preko ovlašćenih registara) imaju samo vlasnici postojećih i novoregistrovanih .rs domena, po promotivnoj ceni od jedan dinar (ali to nije cena prema krajnjim korisnicima, već RNIDS-ova cena prema ovlašćenim registrima). Po ovoj ceni registrant ima pravo da registruje onoliko .срб domena koliko ima registrovanih .rs domena, pri čemu se .срб domeni registruju na godinu dana, bez obzira na to koliko su godina registrovani .rs domeni.

Za svaki .rs domen moći će da izaberu samo jedan .срб domen od nekoliko ponuđenih saglasno utvrđenim pravilima transliteracije latinice u ćirilicu. Ko želi da registruje neki drugi .срб domen koji nije ponuđen, treba najpre da ga registruje kao .rs domen.

Posle isteka prve faze u sledeća tri meseca moći će da se registruju i ostali slobodni .srb domeni. U periodu slobodne registracije, koja nije vezana za registrovane .rs domene, cena .срб domena iznosiće 500 dinara, dok će cena poddomena biti 250 dinara (ni ovo nisu cene za krajnje korisnike već cene koje RNIDS naplaćuje ovlašćenim registrima).

U prvom satu registrovano je preko 200 domena, ali pošto će se taj broj u narednim mesecima stalno menjati, njegovo trenutno stanje i sve dodatne informacije potražite ovde.